Da li je saobraćajni znak protuzakonit?

U Gazi Husrev-begovoj ulici u Zavidovićima jedan znak godinama prkosi zakonima, podzakonskim aktima i Pravilniku o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama.

U Bosni i Hercegovini visina postavljanja, način obilježavanja i tehnički uslovi za saobraćajne znakove propisani su zakonskim i podzakonskim aktima, a na osnovu zakona JP „Autoceste FBiH“ izdalo je i Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima.

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH predstavlja temeljni zakon kojim se uređuju pravila saobraćaja, sistem saobraćajne signalizacije i obaveze postavljanja svega onoga što reguliše bezbjednost na putevima. Ovaj zakon po pitanju saobraćajnih znakova postavlja opštu obavezu postavljanja signalizacije i definiše da se ona mora postavljati prema propisanim standardima, što je u konkretnom slučaju ispoštovano.

Na osnovu Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH donosi se Pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama. Ovaj pravilnik detaljno definiše dimenzije, položaj, bočne udaljenosti i visinu postavljanja signalizacije, te precizira da visina i položaj saobraćajnog znaka moraju biti takvi da ne ugrožavaju kretanje pješaka i da ih pješaci i vozila ne zaklanjaju, što je u konkretnom slučaju jako diskutabilno.

Pored toga, Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima JP „Autoceste FBiH“, u dijelovima koji tretiraju saobraćajnu opremu i signalizaciju, dodatno usklađuju projektne parametre s važećim pravilnicima, čije je pridržavanje također diskutabilno.

Nosivi stub saobraćajnih znakova, na kojem se nalaze znaci prvenstva prolaza i neposredne blizine pješačkog prelaza, postavljen je na pješačkoj stazi u ravni s pješačkim prelazom, i to tako nisko da može biti zaklonjen pješacima. Godinama spomenuti saobraćajni znak vjerovatno prkosi svim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i smjernicama koje su izdale Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Osim toga, smeta pješacima u slobodnom kretanju jer njegova visina nije u skladu s propisima. Činjenica je da zakonski i podzakonski akti, ali i pravilnici i smjernice za projektovanje, daju određenu slobodu u smislu postavljanja znaka u rasponu od 0,30 do 2,20 metara. Međutim, isti dokumenti predviđaju da saobraćajni znak ne smije praviti smetnju u kretanju niti biti zaklonjen pješacima.

Naglašava se da nijedan dio saobraćajnog znaka ili njegove konstrukcije koji obuhvata kolovoz, bankine te pješačke i biciklističke staze ne smije zadirati u slobodni profil puta. Ako se znak nalazi uz pješačku stazu, Smjernice nalažu da se pozicionira ili izdigne tako da se u potpunosti ispoštuje slobodni profil kretanja pješaka. To u praksi znači oslanjanje na gornju granicu visine iz Pravilnika (iznad 2,20 m), kako bi se spriječile povrede prolaznika.

Smjernice tretiraju visinu znakova i kroz prizmu „vremena uočljivosti“ vozača. Znakovi moraju biti postavljeni na visini i u ravni koja je direktno u dometu vozačevog pogleda, fokusiranog na put ispred sebe, vodeći računa o tome da vegetacija, stubovi rasvjete ili drugi elementi puta ne zaklanjaju tablu.

Postavlja se pitanje ko će Zavidoviće osloboditi od znaka koji godinama prkosi slobodi kretanja i ugrožava saobraćajnu sigurnost?

Podijelite na društvenim mrežama